Lazar Džamić je stručnjak za brendiranje i digitalnu strategiju koji je karijeru gradio od novinara na Radio Smederevu do jednog od prvih digitalnih stratega u Britaniji, a poslednje dve i po godine londonske karijere proveo je u Googleu. U 27. epizodi Biznis Priča, Lazar priča kako je napisao prvu domaću marketinšku knjigu za male preduzetnike u vreme pržionica kafe i video klubova, kako mu je pozicija “prevodioca” između starog i novog sveta marketinga otvorila vrata najveće londonske agencije, i zašto smatra da jaki brendovi pre svega tačno znaju ko su i zašto postoje.
Prva domaća marketinška knjiga pisana za pržionice kafe i video klubove
Dok je još radio kao novinar i urednik na Radio Smederevu, drugom privatnom radiju u tadašnjoj Jugoslaviji, Lazar je napisao knjigu “Marketing frame i fazoni”, prvu domaću marketinšku knjigu namenjenu malim preduzetnicima koji su u haosu devedesetih otvarali pržionice kafe i video klubove bez ikakvog znanja o biznisu. Knjiga mu je otvorila vrata prvih poslovnih kurseva u Beogradu, gde je predavao osnove brendiranja i marketinga u vreme kada je hiperinflacija bila toliko ekstremna da je ujutru odlazio da predaje o marketingu zemlji koja tog jutra doslovno nije imala ni ekonomiju ni valutu.
Prevodilac između starog i novog sveta koji je osvojio Londonsku agenciju
U Britaniji je Lazar sticajem okolnosti postao jedan od prvih digitalnih stratega, jer je retko ko u to vreme razumeo i tradicionalni brend marketing i nove digitalne trendove istovremeno. Ta jedinstvena pozicija “kopče” između dva sveta agencija je toliko cenila da mu je izvadila radnu dozvolu i zadržala ga na godinama, jer je bio u stanju da objašnjava starim marketinškim ekspertima šta tehnički timovi zapravo rade, i obrnuto.
Kako je iz vrha Googlea video razliku između jakih i slabih brendova
Poslednje dve i po godine londonske karijere Lazar je proveo u ekskluzivnom kreativnom timu The Zoo unutar Googlea, gde je radio sa klijentima poput L’Oréala, Uniliver-a i Procter & Gamble-a, kompanijama koje na Google godišnje troše i po 50 do 60 miliona dolara. Za razliku od agencija koje zbog konflikta interesa rade samo sa po jednim klijentom iz svake kategorije, Google je, kako Lazar opisuje, u privilegovanoj poziciji da vidi apsolutno sve trendove i pristupe najvećih svetskih brendova istovremeno.
Zašto jaki brendovi tačno znaju ko su, a slabi ne
Prema Lazarovom iskustvu, ključna razlika između jakih i slabih brendova je jasnoća sopstvene svrhe: jak brend menadžer u trenutku može da objasni ko je njegov brend, zašto postoji i po čemu se razlikuje od konkurencije, dok slabiji brendovi tu jasnoću nemaju. Kompanije poput Coca-Cole ili Diznija već više od sto godina pričaju istu suštinsku priču, samo na hiljadu različitih načina, jer su brendovi, kako Lazar objašnjava, zapravo samo memorijske strukture koje postoje isključivo u glavama ljudi, dok kompanije postoje u stvarnom svetu.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=pq6Ni9aI_cg
Povezane epizode
- Brendiranje Šljivovice, RakiaBar, Banka Rakije, Destilerija | Branko Nešić
- Najviše sam zaradio od prodaje zemljišta | Branislav Stojaković
- Firma iz Niša koja izvozi u 90 zemalja bez marketinga | Dušan Šarković
- Unapredi biznis uz marketing automatizaciju, i webinare | Dimitrije Ostojić
- Prodaja treba da se uči u osnovnoj školi | Dragan Đorđević
- Napustio je siguran posao, a sada prodaje alate celom svetu | Goran Janković