Saša Cvetojević je hrvatski serijski preduzetnik i investitor, osnivač logističke kompanije Insaco koja posluje već 34 godine. U 120. epizodi Biznis Priča, Saša priča kako je propustio priliku da uloži u Rimac Automobile kada je Mate Rimac tražio svega 100.000 evra za 5 posto firme, kako je logistički biznis nastao iz haosa raspada bivše Jugoslavije, i zašto tradicionalni poslovi gotovo nikada ne mogu doneti prinos kakav donosi tehnologija.
Propuštena prilika: Rimac je tražio 100.000 evra za 5 posto firme
Oko 2014. godine, mladi Mate Rimac, kojeg je Saša ranije poznavao, tražio je investiciju od 100.000 evra za 5 posto svoje tada male firme, ali je Sašin uobičajeni investicioni ulog u tom trenutku bio ograničen na 50.000 evra, a prethodno iskustvo sa jednom neuspešnom hrvatskom tehnološkom firmom ga je ubedilo da visoka tehnologija u Hrvatskoj jednostavno ne može uspeti. Poslao je poziv kolegama iz udruženja poslovnih anđela da mu se pridruže u ulaganju, ali su ga svi odbili, pa je posao na kraju otišao investitoru hrvatskog porekla iz Južne Amerike, čiji je povrat, prema nezvaničnim procenama, bio deset do petnaest puta veći od uloženog. Saša danas otvoreno priznaje da je to najveća propuštena poslovna prilika u njegovoj karijeri.
Kako je logistički biznis nastao iz haosa raspada Jugoslavije
Insaco je nastao gotovo slučajno, kada je roba jedne bosanske fabrike ostala zarobljena u skladištu u Velikoj Gorici nakon što su pukle sve veze platnog prometa između republika bivše Jugoslavije, pa je Saša pomogao da se ta kompenzacija reši. Iz tog posla razvila se trgovina higijenskim proizvodima uvezenim iz Italije, u trenutku kada je Hrvatskoj takve robe nedostajalo, a firma je od tada narasla na 80 zaposlenih i godišnji promet između 10 i 13 miliona evra.
Šta zapravo znači biti “business angel”
Saša objašnjava da termin poslovni anđeo ljudi često pogrešno shvate kao nekoga ko ulaže novac da spasi firmu u problemu, dok je suština potpuno drugačija, angel investitori ulaze u ranoj fazi projekta tražeći potencijal desetostrukog ili većeg povrata, jer se računa da će od desetak do petnaest ulaganja u portfoliju samo jedno ili dva zaista uspeti. Tom poslu se posvetio tek nakon skoro dvadeset godina vođenja sopstvene firme, kada je stekao dovoljno poslovnog iskustva da investicijama pruži i mentorstvo, umrežavanje i pomoć u poslovnim odlukama, ne samo kapital.
Zašto tradicionalni biznisi retko donose desetostruki povrat
Prema Sašinom iskustvu, tip investiranja koji cilja na desetostruki povrat u roku od pet do sedam godina jednostavno nije primenljiv na tradicionalne poslove poput nekretnina ili ugostiteljstva, jer takvi biznisi imaju sporiji i ograničeniji potencijal rasta. Jedino tehnologija, kaže, nudi realnu mogućnost da se ulog uveća deset ili više puta u razumnom vremenskom periodu, zbog čega danas kroz svoju grupu Futura Partners primenjuje i drugačiji, konzervativniji pristup ulaganju za projekte koji ne zahtevaju tako agresivan povrat.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=dxrSvDmlUD0
Povezane epizode
- Investiranje, trgovina na BERZI, zanatski sladoled Moritz Eis | Rade Rakočević
- Pokretanje MARKETING agencije od nule i investiranje u startupe | Dejan Ranđić
- Uložio sam 20 MILIONA € u klub iz druge lige i odveo ga u Evropu | Janoš Žemberi
- Uložio sam milion u Nusr-Et, a sada vredi 1,3 milijarde $ | Mitko Murić
- Broker otkriva: Vodič za pametno investiranje u 2025. | Nenad Gujaničić
- Kako investira 3% najbogatijih | Ivan Gavanski