Dejan Ranđić je 2001. godine osnovao marketinšku agenciju koja danas posluje pod imenom DNA Communications, a kasnije je pokrenuo i ICT Hub, prvi startup inkubator u Srbiji iz kog je nastao i investicioni fond. U 11. epizodi Biznis Priča, Dejan objašnjava zašto brend danas više ne prodaje sam sebe, kako prepoznati pravog poslovnog partnera i zašto je poveravanje odgovornosti drugima najveći izazov srpskog preduzetništva.
Od Gistro Advertisinga do DNA Communications i ICT Hub-a
Agenciju je osnovao sa 25 godina, bez formalnog obrazovanja u marketingu, oslanjajući se na iskustvo stečeno u produkciji tokom rada u društveno-političkoj organizaciji Otpor. Od tada je izgradio DNA Communications u respektabilnu agenciju, a paralelno je razvio ICT Hub u konsultantsku kuću za biznis inovacije koja danas sarađuje sa najvećim korporativnim sistemima u Srbiji.
Zašto brend danas više ne prodaje sam sebe
Svaki preduzetnik mora da ima odgovor na pitanje zašto bi neko kupio baš njegov proizvod. Dejan naglašava da klijenti ne kupuju uslugu samu po sebi, već put do sopstvenog poslovnog uspeha, i da firma koja to zaboravi postaje samo još jedna opcija na tržištu koja se bori isključivo cenom.
Partnerstvo se gradi na tome ko šta unosi, ne na jednakosti uloga. Neko donosi novac, neko klijente, neko tim ljudi, a operativna uključenost i vlasnički udeo su dve potpuno različite stvari koje preduzetnici u Srbiji često nepotrebno mešaju.
Brend danas mora da govori jezikom konkretne potrebe kupca, ne apstraktne priče o sebi. Dejan opisuje kako se marketing pomerio od isticanja imena brenda ka rešavanju tačno određenog problema kupca, jer generička poruka više ne prodaje.
Rast firme se zaustavlja onog trenutka kada osnivač postane uskim grlom za sve odluke. Firme u kojima vlasnik mora lično da odobri svaki detalj nikada neće preći granicu do koje ih je taj isti vlasnik doveo.
Nijedan projekat ne sme da se pusti bez podrške, ali isto tako ne sme da ostane zavisan od osnivača. Dejan poredi vođenje firme sa odgajanjem deteta: podrška mora da postoji, ali sloboda za samostalno odlučivanje je ono što omogućava pravi rast.
Kako je ICT Hub prestao da zavisi od subvencija
Dejan objašnjava da je ICT Hub uspeo da opstane kao profitabilan biznis tek kada je prestao da zavisi isključivo od subvencija i državne pomoći za rad sa startapima, i kada je uveo konsultantsku uslugu za velike korporacije. Startap kultura koju je ICT Hub doneo postala je upravo razlog zbog kog su banke i telekom operateri odlučili da sarađuju sa njima umesto sa velikim međunarodnim konsultantskim kućama poput Deloitte-a ili PwC-a.
Dvadeset godina lekcija o preduzetništvu i poverenju
Ovo je epizoda za svakoga ko vodi ili planira da vodi biznis duže od nekoliko godina. Dejan Ranđić kroz dvadeset godina iskustva, od gerilskog starta agencije do izgradnje čitavog ekosistema podrške startapima, otvoreno govori o greškama u zapošljavanju, o tome zašto specijalizacija na domaćem tržištu nije uvek isplativa i zašto je poverenje prema ljudima najskuplja, ali i najisplativija investicija preduzetnika. Ako te zanima kako se od male agencije od tri druga iz srednje škole gradi sistem koji funkcioniše i bez tebe, ova epizoda je obavezna.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=DzSxFelbymI
Povezane epizode
- Investiranje, trgovina na BERZI, zanatski sladoled Moritz Eis | Rade Rakočević
- Uložio sam 20 MILIONA € u klub iz druge lige i odveo ga u Evropu | Janoš Žemberi
- Uložio sam milion u Nusr-Et, a sada vredi 1,3 milijarde $ | Mitko Murić
- Broker otkriva: Vodič za pametno investiranje u 2025. | Nenad Gujaničić
- Kako investira 3% najbogatijih | Ivan Gavanski
- Od Izbeglice do firme na Londonskoj Berzi | Miodrag Škrbić