Srđan Janićijević je serijski generalni direktor multinacionalnih kompanija koji je posle korporativne karijere prešao u preduzetništvo, a svoje iskustvo danas prenosi kao predavač na Mokrogorskoj školi menadžmenta. U 19. epizodi Biznis Priča, Srđan objašnjava zašto “smorio sam se” nije dovoljan razlog za ulazak u preduzetništvo, kako je njegova prva direktorska pozicija u kompaniji Philip Morris u Rusiji oblikovala razumevanje kulturološke prilagodljivosti, i kroz koje faze životnog ciklusa startap mora da prođe pre nego što pobedi najveći rizik od propasti.
Zašto “dosadno mi je” nikada nije dovoljan razlog za preduzetništvo
Srđan insistira da puko nezadovoljstvo korporativnim poslom nije dovoljan motiv za pokretanje sopstvenog biznisa, već je potrebna radoznalost i dublji razlog koji čoveka vuče napred, jer preduzetništvo definiše kao sposobnost da neko vidi nešto što drugi ne vide i onda to zaista i sprovede. Prelazak iz korporacije u preduzetništvo kod njega nije bio trenutna odluka, već period akumulacije ideja tokom kojeg je paralelno, uz redovan posao, razvijao ono što ga je istinski zanimalo.
Prva direktorska pozicija u Rusiji i lekcija o kulturološkoj uklopljivosti
Srđanova prva direktorska pozicija bila je u kompaniji Philip Morris, gde je poslat da vodi tim u Rusiji, iskustvo koje ga je naučilo da veliki multinacionalni sistemi biraju kadrove ne samo na osnovu radnog iskustva, već i na osnovu kulturološke prilagodljivosti određenoj sredini. Kao primer navodi da će stranom direktoru koji prvi put radi u inostranstvu trebati mnogo više vremena da se uklopi u lokalni mentalitet nego kolegi koji je već prethodno živeo u nekoj drugoj stranoj zemlji, jer to prethodno iskustvo gradi opštu sposobnost razumevanja različitosti.
Društvena korist kao pokretač, a ne samo žeđ za profitom
Kroz svoju karijeru, Srđan primećuje da su njegovi preduzetnički poduhvati uvek imali neki socijalni kontekst, pristup koji naziva lifestyle preduzetništvom, gde profit nije jedini pokretač već se traži spoj profitabilnosti i koristi za društvo. Na predavanjima sa kolegama vodi stalnu debatu o tome šta je važnije prilikom osnivanja privrednog društva: žeđ za profitom ili potreba da se stvori nešto što stvarno olakšava ljudima život, poput digitalnih platformi koje rešavaju konkretan svakodnevni problem.
Faze u kojima startap najčešće umire pre nego što stigne do rasta
Prema Srđanovom objašnjenju, najveći mortalitet startapa dešava se u prve tri do četiri faze životnog ciklusa: fazi ideje, fazi kada ideja dobija opipljiv oblik i fazi opstanka kada su prvi kupci tu, ali novčani tok je i dalje negativan. Tek kada firma pređe u fazu pozitivnog novčanog toka, gde su prihodi veći od troškova, ulazi u fazu rasta, i upravo taj prelazak Srđan smatra pravom pobedom nad najopasnijim periodom postojanja svakog biznisa.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=azHHmTjm_zo
Povezane epizode
- Evo koji poslovi nestaju do 2027. godine | Luka Trikić
- Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća, u svakom biznisu | Davor Bruketa
- Kompleks veličine: urolog razbija 5 mitova u koje veruju svi muškarci | Dr Goran Aranđelović
- Osnivač prve privatne firme u Jugoslaviji: 55 godina biznisa, zatvoreništvo i lekcija od 50 miliona evra
- Budala sa inicijativom | Ivan Stanković
- Ekonomsko ropstvo je najveće ropstvo | Rade Rakočević