Slavimir Stojanović Futro je jedan od najpoznatijih regionalnih dizajnera, osnivač brenda i studija Futro koji danas broji jedanaest zaposlenih. U 42. epizodi Biznis Priča, Slavimir priča kako je detinjstvo provedeno kod babe i dede u Vašingtonu i borba za pažnju roditelja oblikovali njegovu potrebu za priznanjem kroz crtanje, kako je propast firme tokom ekonomske krize 2009. godine dovela do kredita koji je otplaćivao deset godina umesto dva, i zašto smatra da je čitav Balkan, kako to sam naziva, jedna stisnuta čeljust.
Godinu i po dana u Americi sa tri godine, koje su ga oblikovale zauvek
Kada mu je trebao da se rodi mlađi brat, tadašnja trogodišnja Slavimira roditelji su poslali kod babe i dede koji su radili u jugoslovenskoj ambasadi u Vašingtonu, sam u avionu, da provede period dok se porodica prilagodi novorođenčetu. Taj rani osećaj da nije dovoljno važan, kaže, direktno je oblikovao njegovu kasniju potrebu da crtanjem privuče pažnju i pohvalu roditelja, navika koja se, po njegovim rečima, pretvorila u pravu zavisnost od priznanja koja ga je pratila kroz veći deo profesionalne karijere.
Kako je naučio da priča lokalne priče skandinavskim vizuelnim jezikom
Tokom školovanja u Švedskoj kod profesora Hansa Kristera Eriksona, Slavimir je otkrio da mu najviše koristi ako priča svoje, balkanske priče jezikom skandinavskog minimalizma, umesto da ostane zatvoren u lokalni izraz koji bi razumeli samo ljudi iz regiona. Taj pristup mu je, kaže, doneo najveći broj nagrada i priznanja u svetu, jer je uspeo da poveže specifičnost svog podneblja sa vizuelnim jezikom koji razume globalna publika.
Zašto propast firme 2009. godine nije bio kraj, nego deset godina otplate
Firmu Futro vodio je paralelno u Beogradu i Ljubljani gotovo deset godina, sa po sedam zaposlenih u svakom gradu, sve dok ekonomska kriza 2009. godine nije dovela do toga da klijenti prestanu da plaćaju obaveze, zbog čega je morao svima da da otkaz preko noći. Da bi premostio taj period, podigao je kredit od 20.000 evra koji je, uz kamate, otplaćivao punih deset godina umesto planiranih dva, ali to iskustvo ga nije sprečilo da kasnije ponovo izgradi brend od nule.
Zašto naziv Futro spaja budućnost i prošlost u jednom trenutku sadašnjosti
Ime studija nastalo je spajanjem reči future i retro, kao odraz Slavimirove odluke da prestane da živi u prošlosti, bez obzira kakva je bila, i da se istovremeno ne izgubi u maštanju o nerealizovanoj budućnosti. Danas taj princip primenjuje i u vođenju biznisa, gde umesto da posadi jedno seme i čeka rezultat, svakodnevno zasađuje novu ideju i tek posle nekoliko meseci se vraća da proveri šta je od toga proklijalo.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=gwCfq3K0N5M
Povezane epizode
- Evo koji poslovi nestaju do 2027. godine | Luka Trikić
- Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća, u svakom biznisu | Davor Bruketa
- Kompleks veličine: urolog razbija 5 mitova u koje veruju svi muškarci | Dr Goran Aranđelović
- Osnivač prve privatne firme u Jugoslaviji: 55 godina biznisa, zatvoreništvo i lekcija od 50 miliona evra
- Budala sa inicijativom | Ivan Stanković
- Ekonomsko ropstvo je najveće ropstvo | Rade Rakočević