Vesna Damnjanović je profesorka marketinga na Fakultetu organizacionih nauka koja je FON dovela u društvo najprestižnijih svetskih biznis škola kroz takmičenja u rešavanju studija slučaja. U 28. epizodi Biznis Priča, Vesna priča kako je organizatore prestižnog takmičenja u Sijetlu bombardovala prijavama dok je konačno nisu primili, kako su njeni studenti već na prvom velikom nastupu pobedili tim Kembridža, i zašto smatra da srpski studenti imaju prednost baš u inovativnosti ideja.
Odbijena aplikacija koja je postala ulaznica u zatvorenu mrežu
Kada je 2011. godine odlučila da FON prijavi na međunarodno takmičenje u rešavanju studija slučaja u Sijetlu, organizatori su prvu prijavu odbili, ali Vesna nije odustala, već je zatražila kontakt njihovog upravnog odbora i slala doterane prijave gotovo svaki drugi dan dok konačno nisu popustili. Ta upornost joj je otvorila vrata u ono što opisuje kao vrlo zatvorenu mrežu vodećih svetskih biznis škola, gde je prvi put shvatila koliko zapravo ima prostora za napredak, iako je u domaćem okruženju delovalo da fakultet sve već zna.
Kako su studenti FON-a već na prvom velikom nastupu pobedili Kembridž
Prvi ozbiljan izazov bio je studija slučaja o rešavanju problema sa vodom u Tanzaniji, gde su studenti morali da mapiraju ključne interesne strane na potpuno nepoznatom tržištu i uzmu u obzir visoku stopu korupcije prilikom osmišljavanja biznis modela. Već na tom finalu u Londonu, tim FON-a je pobedio Kembridž, rezultat koji je, kako Vesna kaže, izazvao pravu revoluciju u percepciji srpskog visokog obrazovanja i pokazao da domaći studenti mogu da budu bolji od najuglednijih svetskih škola.
Zašto podrška menadžmenta i alumnista nije bila samodrazumljiva
Da bi tim uopšte mogao da se takmiči na svetskom nivou, Vesna je morala da angažuje kolege iz prakse, vodeće direktore i menadžere, uz podršku tadašnjeg menadžmenta FON-a i profesorke koja joj je jednostavno rekla da inovira bez ograničenja. Ta spremnost cele zajednice, alumnista i praktičara da uloži vreme u mlade talente, kaže Vesna, pokazuje da srpsko poslovno okruženje ume da prepozna ono što je vredno, čak i kada dolazi iz manje podsticajnog ambijenta.
Studija slučaja bez jednog tačnog odgovora, za razliku od školske matematike
Vesna objašnjava da je ključna razlika studije slučaja u odnosu na klasično školsko učenje upravo odsustvo jednog ispravnog rešenja: studenti u timovima od četvoro analiziraju konkretan problem kompanije, mapiraju alternative i predlažu najbolji mogući tok delovanja, umesto da traže formulu poput “jedan plus jedan je dva”. Takav pristup, kaže, razvija sposobnost razmišljanja i rešavanja problema mnogo više nego tradicionalne metode nastave, a poređenje sa školama iz Azije, Kanade i Evrope pokazalo je da srpski studenti unose posebno inovativan pristup u rešavanje zadatih izazova.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=ptkmTucPy9I
Povezane epizode
- Evo koji poslovi nestaju do 2027. godine | Luka Trikić
- Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća, u svakom biznisu | Davor Bruketa
- Kompleks veličine: urolog razbija 5 mitova u koje veruju svi muškarci | Dr Goran Aranđelović
- Osnivač prve privatne firme u Jugoslaviji: 55 godina biznisa, zatvoreništvo i lekcija od 50 miliona evra
- Budala sa inicijativom | Ivan Stanković
- Ekonomsko ropstvo je najveće ropstvo | Rade Rakočević