Lav Odorović je kosuosnivač digitalne banke Penta za male biznise, koju je od nule izgradio bez sopstvenog kapitala, a koju je kasnije kupila kompanija Qonto. U 87. epizodi Biznis Priča, Lav priča kako se ideja o pravljenju banke rodila na malom brodu u Hrvatskoj, kako je sedmoro predstavnika nemačke banke pregovaralo sa njim o ugovoru od 300 strana da bi mu pozajmili svoju bankarsku licencu, i kako je od 66 investitora koji su odbili da ulože u Pentu, tek 67. rekao da.
Ideja rođena na brodu u Hrvatskoj
Ideja da se napravi banka nije potekla od Lava, već od njegovog mlađeg rođaka i kosuosnivača Luke, koji je tada imao svega 22 godine, dok je Lav imao 29, a treći kosuosnivač 23. Predlog je pao na malom brodu tokom putovanja ka plaži u Hrvatskoj, i iako je Lavu u prvi mah delovao potpuno neverovatan, pošto na brodu nisu imali šta drugo da rade, razgovor se pretvorio u ozbiljan plan koji je na kraju postao Penta, banka nastala iz frustracije osnivača koji su kao vlasnici ranijih startapova bili loše tretirani od strane tradicionalnih banaka.
Ugovor od 300 strana i banka koja im je pozajmila API
Pošto Penta nikada nije imala sopstvenu bankarsku licencu, tim je morao da ubedi postojeću nemačku banku da im ustupi pristup svom API-ju, tehničkom protokolu preko koga su izvršavali transakcije dok su klijenti u stvarnosti koristili Pentin sopstveni interfejs. Pregovori oko tog ugovora, dugog 300 strana punih pravnih termina koje Lav ni sam nije u potpunosti razumeo, odvijali su se za stolom za kojim je sa njegove strane sedeo samo on, a sa druge strane čak sedam predstavnika banke, uključujući šefove pravnog, regulatornog i sektora usklađenosti poslovanja.
Šezdeset i šest odbijenih investitora, šezdeset sedmi rekao da
Kada je Penti zatrebalo oko dva miliona evra da bi mogla ozbiljnije da funkcioniše narednih dvanaest do osamnaest meseci, tim je razgovarao sa čak 66 fondova rizičnog kapitala koji su svi redom odbili ulaganje, pre nego što je 67. investitor konačno pristao. Lav to poređenje stavlja u kontekst činjenice da je Uber, kao jedan od najuspešnijih startapova sveta, bio odbijen čak 225 puta pre nego što je 226. investitor rekao da, pokazujući da veliki broj odbijanja nije znak lošeg biznisa, već uobičajen deo puta.
Pet puta manje klikova: šta su rešavali za male biznise
Umesto da klijenti moraju fizički da odlaze u filijale i čekaju u redovima, Penta je bila među prvima u Nemačkoj koja je malim biznisima omogućila da bankovni račun otvore u potpunosti onlajn, dok su fizičkim licima takve usluge tada već postojale. Tim se zatim fokusirao na drastično smanjenje broja klikova potrebnih za osnovne bankarske radnje, prema Lavovoj proceni čak pet puta manje nego kod tradicionalnih banaka, a kasnije su povezali bankovni sistem i sa knjigovodstvenim softverima, čime se svaka transakcija automatski knjižila bez potrebe da računovođa naknadno zove i pita šta je koja uplata značila.
Pogledajte celu epizodu ovde: https://www.youtube.com/watch?v=2Gp7MgG98Ts
Povezane epizode
- Srbin koji ulaže milione u veštačku inteligenciju | Rajko Radovanović
- Od rada na građevini do IT firme od 800 zaposlenih | Saša Popović Vega IT
- Ultimativni vodič za veštačku inteligenciju i ChatGPT | Luka Aničin
- Kako veštačka inteligencija oblikuje budućnost biznisa | Luka Trikić
- Iza kulisa startapa sa 2 miliona korisnika | Strahinja Dević
- Veštačka inteligencija – Da li se treba plašiti | Miroslav Varga