Milomir Gligorijević je čovek koji je komercijalni internet doneo u Srbiju, a onda, sa punih 50 godina i na vrhuncu karijere, dao otkaz i od nule napravio poslovnu grupu koja danas broji 14 kompanija, blizu 500 zaposlenih i promet preko 30 miliona. U 191. epizodi podkasta Biznis Priče, Gligo, kako ga svi zovu, otvoreno priča o hrabrim odlukama, izgradnji tima i filozofiji po kojoj se radi da bi se živelo, a ne obrnuto.
Naša parola nije živeti da bi radio, nego raditi da bi živeo.
Ko je Milomir Gligorijević
Pionir telekomunikacija na ovim prostorima, diplomirani inženjer elektrotehnike i dugogodišnji fudbalski sudija na saveznoj listi. Karijeru je gradio na rukovodećim pozicijama u vodećim kompanijama bivše Jugoslavije, da bi početkom novog veka osnovao Telegroup, kompaniju iz koje su nastale ćerke firme u regionu i Nemačkoj. Njegova priča spaja inženjersko znanje, sportski mentalitet i preduzetničku smelost, pa je zato jedan od najzanimljivijih gostiju koje je Biznis Priče ugostio.
Od železnice do prvih velikih projekata
Put je počeo skromno. Otac ga je usmerio ka zanatu, pa je završio elektrotehničku školu, a zatim i fakultet, kome se posebno posvetio tek kada mu se rodila ćerka i kada je sebi postavio pitanje šta zapravo želi da bude. Prvo zaposlenje bilo je u železnici, gde je na modernom čvoru u Makišu radio ozbiljne telekomunikacione projekte. Kroz Elektrovod, Energoprojekt i Kosovoprojekat sticao je iskustvo, kontakte i reputaciju, često zahvaljujući i vezama koje je stvorio kroz fudbal. Svaka promena posla, iako su svi bili sigurni i dobri, bila je splet okolnosti i prilika koje nije želeo da propusti.
BeotelNet i rođenje komercijalnog interneta u Srbiji
Najveći pečat ostavio je na čelu Beogradske telefonije, koju je preuzeo kao malu firmu od 47 zaposlenih i pretvorio je iz uslužne u investicionu kuću. Okupivši tim entuzijasta koje je od milja zvao rod ludaka, pokrenuo je BeotelNet, prvu komercijalnu internet vezu u zemlji, i to uprkos otvorenom protivljenju tadašnjeg Telekoma koji je internet video kao pretnju. Telefonija je izgradila i prvu optičku infrastrukturu, prvi optički kabl, kao i prvu full dupleks kablovsku televiziju koja je pokrivala centar Beograda. Taj kablovski biznis, izdvojen u posebnu firmu KDS, kasnije je prodat, a kupac je bio niko drugi do budući vlasnik SBB-a. Gligo je tako, ne slučajno, postavio temelje na kojima su drugi kasnije izgradili čitave telekom imperije.
Zašto je sa 50 godina otišao na vrhuncu
Godine 2000, Telefonija je bila u najboljem izdanju, sa punim računom, ugovorenim poslovima za narednu godinu i tehnički potkovanim timom. Baš tada je Gligo doneo odluku koja mnoge iznenađuje. Dok su se svi zaposleni radovali isplati dividendi, on se jedini nije radovao, i shvatio je da je vreme za nešto novo. Spakovao je stvari i, prvi put nakon decenija, ostao bez posla po sopstvenom izboru. Prvog aprila 2001. osnovao je Telegroup, uz pozajmicu od tašte i uz podršku supruge koja je i sama napustila sigurnu poziciju. Prvi veliki posao stigao je preko tendera u Telekomu, gde je mala firma bez referenci pobedila najboljom cenom, i od tog novca Gligo je već prve godine vratio dug tašti.
Lekcije o timu, porodici i poštenju
Gligo insistira na tome da čovek sam ne može ništa i da je tim temelj svakog uspeha. Zaposlene bira gotovo isključivo iz kolektivnih sportova, jer takvi ljudi razumeju da uspeh zavisi od saradnje, a poraz se preživljava i ispravlja sledećeg dana. Njegovo pravilo je jasno: zaposlenog možeš naučiti poslu, ali od lošeg čoveka nikada nećeš napraviti dobrog. U firmi radi i cela porodica, supruga, ćerka i sin, ali svako je morao da dokaže kompetencije i da živi od svog rada, bez povlastica koje nisu zaslužene. Ono što ne toleriše je gaženje date reči, jer su za njega čast i obraz svetinja. Ima, kako kaže, i lično delete dugme za sve ružno, pa lako prelazi preko uvreda i ide dalje.
Svakog možeš da naučiš poslu, ali od lošeg čoveka da napraviš dobrog, to je nemoguće.
Digitalizacija poljoprivrede i novi proizvodi
Telegroup danas nije samo telekomunikaciona kuća. Grupa je razvila niz proizvoda koji spajaju senzoriku, softver i telekomunikacije, od sistema za praćenje skijaša i ranog prepoznavanja klizišta, do platforme za digitalizaciju poljoprivrede X-Life. Gligo veruje da je poljoprivreda velika šansa Srbije i da onaj ko je digitalizuje drži ključ budućnosti, jer sistem omogućava kontrolu troškova i procesa od planiranja setve do prodaje. Tu su i rešenja za vinogradarstvo, održavanje parkova i tehnički security, a mnoge od tih ideja, priznaje, rodile su se u opuštenoj atmosferi uz pivo i dobro društvo.
Zašto ovu epizodu vredi pogledati
Ova epizoda je prava filmska priča o čoveku koji je uvek srljao ka novom, pravio i dobre i pogrešne odluke, ali nikada nije žalio ni za jednom. Za preduzetnike i menadžere u Srbiji i regionu, razgovor sa Milomirom Gligorijevićem je riznica lekcija o hrabrosti, izgradnji tima, balansu između posla i života i o tome zašto poštena reč i dalje vredi više od svakog ugovora. Ako tražite inspiraciju i konkretne uvide iz prve ruke, ovo je epizoda koju ne smete propustiti.
Pogledajte celu epizodu na YouTube kanalu Biznis Priče: https://www.youtube.com/watch?v=6K_7wEHXrl4
Povezane epizode
- Evo koji poslovi nestaju do 2027. godine | Luka Trikić
- Sad se osvajaju pozicije za buduća desetljeća, u svakom biznisu | Davor Bruketa
- Kompleks veličine: urolog razbija 5 mitova u koje veruju svi muškarci | Dr Goran Aranđelović
- Osnivač prve privatne firme u Jugoslaviji: 55 godina biznisa, zatvoreništvo i lekcija od 50 miliona evra
- Budala sa inicijativom | Ivan Stanković
- Ekonomsko ropstvo je najveće ropstvo | Rade Rakočević